Shodno odredbama Sporazuma o stabailizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU, odnosno Protokola 3 – definicija pojma „proizvodi sa porijeklom“ i metode administrativne saradanje, a imajući u vidu Sporazum o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske koji je na snazi, moguće je iz EU uvoziti robu turskog porijekla po preferncijalnom statusu.

Carinski službenik utvrđuje carinsku vrijednost robe u skladu sa carinskim propisima. Carinska vrijednost uvezene robe je njena transakcijska vrijednost, a to je stvarno plaćena ili cijena koju treba platiti za robu. Lice koje uvozi robu, podnosi carinskom organu carinsku deklaraciju uz koju je priložena faktura kao dokaz o stvarno plaćenoj cijeni. Ako carinsku vrijednost nije moguće utvrditi na taj način, ista se utvrđuje korišćenjem metoda za utvrđivanje carinske vrijednosti redosljedom i na način propisan Carinskim zakonom i Uredbom za sprovođenje Carinskog zakona koji se nalazi na web adresi http://www.upravacarina.me/me/pocetna/dokumentacija/propisi.

Shodno članu 226 Carinskog zakona, zatezna kamata na iznos carinskog duga obračunava se u skladu sa zakonom kojim je uređen poreski postupak.

Shodno članu 97 Carinskog zakona, carinski postupak sa ekonomskim dejstvom završiće se kad se odobri novi carinski dozvoljen postupak ili upotreba za robu koja je bila stavljena u taj postupak ili za ekvivalentne robe ili dobijene proizvode nakon oplemenjivanja. Postupak aktivnog oplemenjivanja za uvoznu robu okončava se, kada je za dobijene proizvode, odnosno robu u nepromijenjenom stanju, primljena deklaracija za početak drugog carinski dozvoljenog korišćenja ili upotrebe robe u skladu sa članom 97 Carinskog zakona i ako su ispunjeni svi drugi uslovi za okončanje postupka.

Prilikom stavljanja u slobodan promet robe, koja se prethodno nalazila u postupku privremenog uvoza, iznos uvozne carine se utvrđuje prema propisima za određivanje visine carine, koji su za tu robu važili na dan nastanka carinskog duga, a isti će odgovarati razlici između iznosa obračunate carine i iznosa koji je plaćen shodno članu 146 Carinskog zakona (iznos uvozne carine koja se plaća za robu u postupku privremenog uvoza s djelimičnim oslobodjenjem od plaćanja uvozne carine).

Članom 182 stav 1 Carinskog zakona („Sl.list RCG“ br. 7/02, 38/02, 72/02, 21/03, 31/03, 29/05, 66/06 i 21/08) propisano je da se strana roba može ponovo izvesti iz carinskog područja. U postupku ponovnog izvoza carinski organ Crne Gore ne može izdati uvjerenje o porijeklu robe EUR. 1 za robu turskog preferencijalnog porijekla koja se izvozi na područje Kosova, iz razloga što u konkretnoj situaciji nisu ispunjeni uslovi propisani članom 3 Aneksa 4 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini – CEFTA 2006 („Sl.list RCG“, br.18/07)

Carinarnica, radi kontrole carinske deklaracije koju je primila, može da izvrši pregled robe i da uzme uzorke radi analize robe ili radi daljeg detaljnog ispitivanja. Carinski organ uzima po pravilu bar dva reprezentativna uzorka, u količini koja je neophodna za analizu.

Carinski organ, koji je uzeo uzorke robe, jedan primjerak svakog uzorka dostavlja carinskoj laboratoriji, koja obavlja potrebne preglede. Ako potrebne preglede nije moguće obaviti u carinskoj laboratoriji, uzorak se dostavlja stručnoj organizaciji, radi potrebnog pregleda. Drugi uzorak se zadržava za slučaj da je potrebno ponovno izvršiti preglede, odnosno analize.

Deklaracija za privremeni izvoz robe koja će se vratiti u nepromijenjenom stanju se podnosi carinskoj ispostavi izvoza. Rješenje se donosi u skraćenom postupku u carinskoj ispostavi. Deklaracija se popunjava u skladu sa Pravilnikom o obliku, sadržaju, načinu podnošenja i popunjavanja carinske deklaracije i zbirne prijave ( „Sl. list CG“ br. 16/2003, 43/2004, 2/2005, 14/2005 i 48/2007).

Prilikom carinjenja pošiljki sa više faktura čija ukupna vrijednost prelazi 6.000 € da li:

a) ako se prispiju tri fakture čiji ukupan iznos prelazi 6.000 eura, se izdaje 1 obrazac EUR.1, na ukupnu vrijednost, ili se izdaju tri EUR.1 za svaku fakturu posebno i da li može jedan EUR.1 obrazac a ostalo da budu izjave na fakturi,

b) ako dođu npr. tri fakture od istog pošiljaoca iz Srbije, ali su porijekla različita, recimo iz Hrvatske, Srbije i BiH, se izdaju EUR. 1 obrasci za sve tri fakture ili sve može biti obuhvaćeno jednim,

c) može jedna faktura iz Srbije da obuhvati robu iz više zemalja iz CEFTA sporazuma, i ako može da li se mogu na toj fakturi napisati više izjava o porijeklu robe odnosno onoliko izjava iz koliko je zemalja roba fakturisana,

d) na jednoj fakturi može stajati roba iz zemalja CEFTA sporazuma i roba sa porijeklom iz Evropske unije, tj. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanu. Ako može, da li pošiljka može stići praćena jednim tovarnim listom (CMR-om) ili mora biti poseban tovarni list za robu iz CEFTA i robu iz Evropske unije?

Vezano za carinjenje pošiljki sa više faktura čija ukupna vrijednost prelazi 6.000,00 €:

a) ako prispiju 3 fakture sa ukupnom vrijednošću robe preko 6.000,00 € moguće je izdati uvjerenje o porijeklu robe EUR.1 na ukupnu vrijednost pod uslovom da se radi o robi sa istim porijeklom;

b) jednim uvjerenjem o porijeklu EUR.1 ne može se obuhvatiti roba porijeklom iz više ugovornih strana CEFTA Sporazuma, već se za robe sa različitim porijeklom (npr. hrvatsko, srpsko, itd.) izdaju posebna uvjerenja;

c) jedna faktura iz Srbije ne može da sadrži više izjava o porijeklu iz različitih CEFTA država;

d) shodno odredbama Sporazuma CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na jednoj fakturi se ne može dati izjava o porijeklu iz država potpisnica CEFTA sporazuma i SSP.

U konkretnom slučaju nije moguće ostvariti preferencijalni tretman za robu ruskog porijekla, koja se uvozi od pošiljaoca iz Češke Republike. Ovo iz razloga jer nijesu ispunjeni uslovi propisani članom 6 (direktna isporuka iz Ruske Federacije), Pravila o porijeklu robe iz Ruske Federacije, koja se uvozi na teritoriju SRJ, iz Sporazumom o slobodnoj trgovini između SRJ i Ruske Federacije, koji je u primjeni u Crnoj Gori.

Ukoliko se roba uvozi shodno Sporazumu sa Ruskom Federacijom mora biti direktno isporučena u Crnu Goru i mora je pratiti uvjerenje o porijeklu robe izdato od strane ovlašćenih organa Ruske Federacije (Form A) ili ovjerena izjava na fakturi koja se može prihvatiti kao dokaz o porijeklu kada vrijednost robe ne prelazi 5.000 USD.

Rok istupa robe kod izvoznog i tranzitnog carinskog postupka (zajedničkog izvozno-tranzitnog postupka), nije propisan, iz razloga što polazna carinska ispostava, u zavisnosti od dužine puta i uslova prevoza robe, na carinskoj deklaraciji, određuje rok do kojeg roba mora stići u odredišnu carinsku ispostavu.

U posebnim slučajevima postoji mogućnost okončanja privremenog uvoza sa ATA karnetom stavljanjem robe iz privremenog uvoza u slobodan promet. Odobrenje za taj postupak daje nadležna carinska ispostava.

Na internet adresi TARICG http://taric.carina.co.me/TariCG/ koja je dostupna svim korisnicima, možete vidjeti carinske stope za određene zemlje i grupe zemalja. Prilikom uvoza neophodno je podnošenje dokaza o preferencijalnom porijeklu (EUR.1, izjava na računu).

Snabdijevanje stranih jahti sa domaćom robom je propisano članom 5 Pravilnika o posebnim mjerama carinskog nadzora i carinskom postupku za robe koje se koriste za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju ("Službeni list CG", br. 52/2010 i 34/2011.). Strana jahta se snabdijeva sa robom danom isplovljavanja.

Pomenuti automobil se može uvesti i registrovati na ime firme. Godina proizvodnje nema uticaja na uvoz upotrebljavanih putničkih motornih vozila. U skladu sa Odlukom o uslovima koje moraju da ispunjavaju korišćena motorna vozila koja se uvoze („Službeni list RCG", br. 44/2007 od 23.7.2007. godine i 46/2007.), vozila koja se uvoze u Crnu Goru moraju ispunjavati bezbjedonosno-tehničke i uslove zaštite životne sredine i zdravlja ljudi. Uslovi zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, smatraju se ispunjenim, ako je vozilo opremljeno motorom minimalnog standarda EURO 3 u fabričkoj proizvodnji.

Karnet TIR se može koristiti i za prevoz građevinskih mašina, koje se izvoze samohodno. Uz karnet TIR, potrebno je podnijeti i izvoznu carinsku deklaraciju.

Informacije o robi koja se uvozi/izvozi mogu naći u TARICG – elektronskoj bazi podataka carinskih i spoljnotrgovinskih propisa, formiranoj povezivanjem roba (tarifnih oznaka) sa carinskim stopama, uvozno/izvoznim mjerama (zdrastveno sanitarne, fitosanitarne i dozvolama), tarifnim kvotama i preferencijalima.

Za korišćenje aplikacije TARICG nije potrebna registracije i dostupna je svim korisnicima na sajtu http://taric.carina.co.me/TariCG/ .

Od 1. jula 2011. godine od kada je na snazi primjena dogovorene liberalizacije sa Hrvatskom uvoz proizvoda iz Crne Gore u Hrvatsku je potpuno liberalizovan, dok je uvoz robe iz Hrvatske u Crnu Goru postepeno liberalizovan do nivoa koji je postignut u pregovorima sa Evropskom unijom (SAA) za jedan broj osjetljivih proizvoda.